12. Samobor Jazz festival

JFS_2016_mail

Ovogodišnje, dvanaesto izdanje Samobor Jazz festivala će se održati od 14. do 29. svibnja, na dvije samoborske lokacije. Festival otvaraju “Bow vs. Spectrum” 14. svibnja u Havana baru, a na istoj lokaciji nastupaju “Trio LiVaDa” (20.05.), “Mirza Tetarić & Soul Shadows” (21.05.)  i “Chui” (27.05.). Svi koncerti u Havana baru počinju u 21:30. Legendarni “Cinkuši” sviraju u šatoru 28. svibnja od 21 sat, a dan kasnije, 29. svibnja, također u šatoru, festival zatvara “Gradska glazba Samobor” te njihovi gosti, s početkom u 20 sati. Ulaz na sve koncerte je besplatan!

Miles Davis – Miles Ahead (soundtrack)

miles naslovnica

Odnedavno je u prodaji soundtrack iz filma o Milesu Davisu jednostavno nazvan “Miles Ahead” (režija: Don Cheadle), objavljenog povodom devedesetog rođendana legendarnog Milesa. U filmu glume Don Cheadle, Ewan McGregor, Emayatzy Corinealdi, Lakeith Lee Stanfield i Michael Stuhlbarg. Film govori o glazbenoj inovativnosti i dubini iznimnog glazbenika i genijalca, ali i njegovim privatnim problemima. Izdanje uključuje 11 esencijalnih pjesama iz razdoblja od 1956. do 1981. godine, dijaloge iz filma i pet novih, originalnih pjesama koje je Robert Glasper napravio za film.

Na novim pjesmama gostuju Herbie Hancock, Wayne Shorter, reper Pharoahe Monch i mnogi drugi. Ovo izdanje je sjajan uvod u Milesovu glazbu ali i svježa perspektiva njegovog stvralaštva. Legendarni je glazbenik rođen kao Miles Dewey Davis III, 26. svibnja 1926. u Altonu, Illinois. Odrastao je u East St. Louisu, svirati trubu je počeo s 13 godina, a preminuo je 1991.odine. Za 27. svibnja najavljeno je još jedno diskografsko izdanje u čast Milesa Davisa naslovljeno “Everything Is Beautiful”.

 

Ivana Bodrožić – Rupa

Ivana Bodrožić - Rupa

U svom novom romanu popularna i višestruko nagrađivana pjesnikinja i prozaistica Ivana Bodrožić kroz žanr političkog trilera hrabro se upušta u raskrinkavanje tranzicijskog društva duboko prožetog korupcijom i kriminalom.

Inteligentan, dramatičan, snažan, tragičan, mučan i mračan no nadasve hrabar roman započinje scenom u zatvoru. Novinarka Nora Kirin dolazi u neimenovani slavonski gradić sa zadatkom da napiše reportažu o srednjoškolskoj profesorici, koja je skupa sa svojim maloljetnim ljubavnikom, bivšim učenikom, ubila supruga. Intrigantna, mučna i mračna priča o obiteljskoj tragediji i prezrenoj profesorici vodi u niz paralelnih priča koje se susreću u podzemlju duboko podijeljenog grada. Jedna od glavnih pripovjednih linija novinarku Noru vodi do ubojice njezina oca koji je stradao prije dvadesetak godina uoči početka rata pokušavajući posredovati u pregovorima između zaraćenih strana i upozoravajući na namjerna izazivanja sukoba. Radnja romana odvija se u vrijeme postavljanja dvojezičnih ploča na gradske institucije u gradu u kojem je najprofitabilnije trgovati ljudskim žrtvama. Glavni pokretači svih procesa i dalje su ljudi koji su sudjelovali u ratnim zločinima devedesetih, korumpirani političari, preživjeli pripadnici mafijaških klanova, gospodari rata koji su se u miru, dvadeset godina kasnije, prometnuli u pripadnike lokalne političke i društvene elite. Atmosferični roman o gradu bez imena prožet je lirskim dijelovima i napučen galerijom likova kojima je autorica s nekoliko vještih poteza udahnula životnost i uvjerljivost i svoju dojmljivu prozu uzdigla do univerzalne studije ljudske prirode.

“Rupa je majstorska preslika hrvatske stvarnosti, septičke jame u kojoj se talože i fermentiraju kriminal, lažne ratne zasluge i stvarno profiterstvo, političko mračnjaštvo zaogrnuto u jeftin domoljubni kič, krvave tajne svježe prošlosti i licemjerje onih koji nude svijetlu budućnost. To je roman nastao vještim spajanjem press clippinga iz crnih kronika i visoke politike, u kojem se, baš kao i u hrvatskoj stvarnosti, sve melje u istom mikseru stvarajući gadljivu kašu koja izaziva mučninu. Ivana Bodrožić uhvatila se u koštac s tabu temom i ‘nedodirljivim svetinjama’ smjestivši ih u lako prepoznatljivu sredinu, ne samo geografskih, već i vremenskih koordinata onoga što zovemo našom stvarnošću.” (Drago Hedl)
„Oni među čitateljima koji prate hrvatsko društvo i politiku lako će na stranicama romana Rupa prepoznati pabirke i krhotine priča za koje znaju. Prepoznat će političare koji su u ratu naručivali ubojstva, gradonačelnike koji pred kamerama pokazuju ožiljak operacije, vijećnice koje snimaju diktafonom koruptivne ponude, školske skandale, seksualne skandale… Ali, nemojte se prevariti. Roman Rupa Ivane Bodrožić nije samo još jedan od romana s ključem u kojem nas pisac još jednom alegorijski provodi kroz dnevnopolitički pejzaž kojem smo ionako odveć izloženi. Rupa je nešto puno više. Krik ljutnje. Sjetni lament nad jednim prostorom i jednim zavičajem koji je na navijačkim muralima i na TV jinglovima uz sjetnu molsku glazbu dobio mitske proporcije. Ali, nad zavičajem koji – kad se maknu patriotske fraze – tone u zaborav i beznađe. U kojem sve vene, osim konkurentskih nacionalističkih oligarhija koje jedna drugu partnerski trebaju. Rupa je, ukratko, roman o Hrvatskoj. I naravno, samim time, taj roman je krimić.“ (Jurica Pavičić)

O autorici: Ivana Bodrožić rođena je 1982. godine u Vukovaru, opću gimnaziju pohađala je u Zagrebu, a magistrirala na studiju filozofije i kroatistike Sveučilišta u Zagrebu. Za zbirku poezije Prvi korak u tamu objavljenu 2005. godine nagrađena je uglednom književnom nagradom Goran za mlade pjesnike. Za istu zbirku dobiva nagradu Matice hrvatske Kvirin, za najboljeg pjesnika do 35 godina. Poeziju objavljuje u raznim književnim časopisima (Vijenac, Quorum, Poezija) a uvrštena je i u antologiju suvremene hrvatske poezije Utjeha kaosa Miroslava Mićanovića, kao najmlađa autorica, kao i u antologiju Damira Šodana Drugom stranom. Pjesme su joj prevođene na razne europske jezike, a prijevod cjelovite zbirke Prvi korak u tamu izašao je na španjolskom jeziku. Roman Hotel Zagorje (objavljen 2010. godine u izdavačkoj kući Profil) nagrađen je sljedećim nagradama: Josip i Ivan Kozarac (Povelja uspješnosti); Kočićevo pero, Banjaluka – Beograd (za vanredne uspehe u savremenoj književnosti); Kiklop – za najbolje prozno djelo u 2010. godini. U veljači 2012. njemački prijevod romana Hotel Zagorje izašao je u uglednoj izdavačkoj kući Hanser, te u francuskoj Acte Sud. Do sada je objavljen i u Srbiji, te na slovenskom, češkom, makedonskom, a iduće godine biti će preveden na turski jezik. Prema istom djelu, kao koscenaristica, Ivana Bodrožić zajedno s nagrađivanom bosanskohercegovačkom redateljicom Jasmilom Žbanić piše scenarij za igrani film. Dobitnica je Večernjakove nagrade „Ranko Marinković“ (2. mjesto) za najbolju kratku priču u 2011. godini, a 2012. godine objavljuje zbirku pjesama Prijelaz za divlje životinje u izdavačkoj kući V.B.Z. Godine 2014. izašla joj je zbirka kratkih priča 100% pamuk također u izdavačkoj kući V.B.Z. Godinu i pol dana bila je redovita kolumnistica Večernjeg lista, a pisala je i za regionalno izdanje časopisa Rolling Stone. Vodi radionice kreativnog pisanja u Centru za kreativno pisanje u Zagrebu.

Jerry A. Coyne – Zašto je evolucija istinita

prednja-promo-mala

Knjiga Jerry A. Coynea: “Zašto je evolucija istinita” predstavlja jednu od najboljih ikada napisanih knjiga o teoriji evolucije ne samo za znanstvenu zajednicu već i za najširi krug čitatelja. Knjiga jednostavnim i jasnim jezikom i pojmovima bez ulaska u nepotrebne “fine” detalje i preopsežne rasprave na najbolji mogući način poentira jednostavnu znanstvenu istinu o nepobitnoj ispravnosti teorije evolucije u objašnjavanju pojave i razvoja života na Zemlji. Knjiga ovakvog sadržaja i tematike je nešto što se trenutačno ne može naći na hrvatskom bibliografskom tržištu te svakako njen prijevod i izdavanje predstavlja hvalevrijedan trud. Ova knjiga, namjenjena najširem krugu čitatelja zainteresiranih za znanstveni i kritički pristup u objašnjavanju razvoja života na Zemlji, predstavlja nezaobilaznu literaturu. /doc. dr. sc. Damjan Franjević, iz recenzije/ Jerry Coyne (r. 1949.) zaslužni je profesor biologije na Odjelu za ekologiju i evoluciju Sveučilišta u Chicagu, glasoviti popularizator znanosti i istaknuti zastupnik ateizma. Široj javnosti poznat je po popularnoznanstvenoj knjizi Why Evolution is True iz 2009. godine – ovdje po prvi puta prevedenoj na neki južnoslavenski jezik – i po istoimenome blogu kojim je popratio objavljivanje knjige i pridonio da ona postane bestseler. Coyne ovom knjigom želi čitatelje na pristupačan način upoznati s teorijom evolucije, podastrijeti obilje dokaza za nju te pokazati kako neki od tih dokaza istodobno predstavljaju nepremostive poteškoće za kreacionizam i inteligentni dizajn. Svako razumno biće to bi trebalo natjerati na zaključak da se evolucija doista događa, odnosno da suvremena teorija evolucije daje točan opis živoga svijeta. /Prof. dr. sc. Pavel Gregorić, iz predgovora hrvatskom izdanju/ Čitajući ovu knjigu svakom će postati jasno zašto gotovo svi biolozi tvrde da je evolucija putem prirodne selekcije ne samo još jedna teorija – konzistentan model koji dobro opisuje neke prirodne pojave – već nešto što zaista odgovorno možemo nazivati činjenicom ili stvarnošću. Knjiga donosi cijeli niz dokaza, eksperimentalno i opažajno utvrđenih činjenica, koji jasno pokazuju da je i sama evolucija putem prirodne selekcije čvrsta činjenica. Dokazi koji se u knjizi navode su brojni i doista impresivni, a pronalazimo ih u najrazličitijim područjima znanosti: genetici, medicinskoj anatomiji, molekularnoj biologiji, paleontologiji i geologiji. /Dr. sc. Saša Ceci, iz recenzije

prednja-promo-mala

Karen Joy Fowler – Potpuno smo izvan sebe

Potpuno smo izvan sebe

Mozaik knjiga objavio je nesvakidašnji roman koji svojim sadržajem i stilom ističe parodiju moralnih „obiteljskih“ vrijednosti koje prihvaćamo zdravo za gotovo. Priča je to o brižnim, ali nesavršenim ljudima čije dobre namjere dovode do bolnih posljedica. Roman ”Potpuno smo izvan sebe” šokirao je javnost, ali i oduševio stilom i spisateljskim talentom. Roman je postao velikim hitom s obje strane Atlantika i osvojio, osim srca čitatelja, i nekoliko prestižnih nagrada kao što su Nagrada PEN/Faulkner i Kalifornijska književna nagrada. Knjiga je uvrštena i među finaliste Nagrade Man Booker.

Što biste učinili kad biste saznali da vam je otac iskoristio djetinjstvo za vlastiti eksperiment? Rosemary ne priča mnogo, a o nekim stvarima uopće ne govori. Imala je sestru Fern, svoju uvrnutu drugu polovicu, koja je nestala iz njenog života u okolnostima koje bi ona najradije željela zaboraviti. Prošlo je deset godina i otkako je posljednji put vidjela svoga voljenog starijeg brata Lowella. Rosemary sad pohađa fakultet i počinje uviđati da ne može krenuti naprijed ako se ne vrati natrag, u vrijeme kad je imala pet godina. Tada su je roditelji poslali baki i djedu, ali je na povratku saznala da joj je sestra Fern nestala…

O autorici: Karen Joy Fowler postala je slavna napisavši roman ”Klub čitatelja Jane Austen” koji je ubrzo postao svjetski hit po kojem je odmah snimljen i uspješni istoimeni film u kojemu su glavne uloge tumačili Emily Blunt i Hugh Dancy. Karey Joy Fowler živi u Kaliforniji u Santa Cruzu, a napisala je i nekoliko zbirki priča i romana.

“Mnoge knjige su napisane o bratskoj i sestrinskoj ljubavi te rivalstvu, ali sigurni smo da rijetke mogu ovako dirnuti srce i zavući nam se pod kožu poput ove… Pripremite se na istovremenu očaranost i traumu.” The Times

 

Page 3 of 1412345...10...Last »
soundgardina foot
Hrvatske blues snage
Treći svijet foot
Tračnicama bluesa foot
Sound Report foot
reggae foot