Što biste učinili kada biste pronašli knjigu koja je ulaz u tajni noćni podzemni svijet, u ono Drugo samoga Praga? Kako pobjeći iz njegovih dveri, umaknuti njegovim zvijerima i vojskama, i na kraju krajeva – spasiti onaj dnevni, drevni i Pr(a)vi Prag? Roman Drugi grad govori upravo o tome.
Junak romana nalazi u antikvarijatu knjigu pisanu nepoznatim pismom i odnosi je kući. Tako počinje dugo traganje za nepoznatim gradom koji živi u čudnoj simbiozi s Pragom, a nalazi se na njegovim rubovima i na granici poznatih prostora.
Pripovjedač luta Pragom noću, kada se drugi grad budi, susreće se s njegovim stanovnicima, bori s njegovim zvijerima, bježi pred naoružanim borcima, sudjeluje u njegovim svetkovinama i raspravlja s njegovim svećenicima. Sve to vrijeme pokušava shvatiti duh toga grada i prodrijeti u njegovo središte, koje mu stalno izmiče…
Drugi grad izvrsno je djelo Michala Ajvaza, jednoga od najznačajnijih suvremenih čeških i europskih autora, u kojem se isprepleću realno i magično, stvarno i fantastično. Prag kakav poznajemo iz turističkih posjeta i razglednica postaje poprište borbe između dobra i zla. Riječ je o danas već klasičnom djelu koje je u Češkoj dobilo nagradu nakladnika Mladá fronta i pobralo pohvale čitateljske i stručne javnosti.
„U Ajvazovu romanu Drugi grad prava borgesovska kohorta nakaznih stvorenja, ptica koje govore i ekscentričnih stanovnika grada vreba na marginama jednoga alternativnog Praga. Neimenovani protagonist doznaje da je knjiga napisana na nepostojećem jeziku zapravo ulaz u opasan svijet koji se nalazi iza ugla, tek nekoliko koraka od normalna života. Sve češće i češće, protagonist slučajno nailazi na prizore iz toga drugoga grada – potajno svjedoči nekakvom posve nerazumljivom vjerskom obredu, sluša poučno predavanje o temi Najnovijih otkrića o Velikoj bitki u dubini soba. Stanovnici toga grada nisu oduševljeni potezima tog uljeza: progone ga lasice, na njega pucaju iz helikoptera, a zamalo ga je pojelo i neko stvorenje koje izgleda kao morski pas. U međuvremenu, razgovori koje slučajno načuje pretvaraju se u besmislice, u kipovima žive sobovi, dok ptice recitiraju stihove iz neke epske pjesme. Ajvazov roman veličanstvena je matrioška nerazumnosti, zagonetnosti i besmislica – uistinu uvrnuta i dojmljiva.“ /Publishers Weekly/
“Čitati takav svijet znači u njega ući, dopustiti mu da vas obuhvati, bolno ozlijedi, duboko ogrebe i otruje, da vas počne opsjedati.” /Jonathan Bolton, CONTEXT/
„Odmah ćete posve uroniti u ovu knjigu, jer riječ je o nevjerojatnim literarnim vodama. Stil češkoga pisca Michala Ajvaza uistinu je pomalo nalik na vodu: na prvi pogled jasan i bistar, laganog i nesmetanog toka, dok se pri dnu ipak vrtloži i skriva brojne tajne.“ /Jérémy Bernède, le Midi Libre/
„Uopće ne treba sumnjati u opasnosti koje vrebaju na ulasku u knjižnicu, ali kad to činite u rukama tako iznimnog pisca kao što je Michal Ajvaz, iskustvo je i puno izazova, nestvarno i jedinstveno.“ /Le Matricule des Anges/
„Neobična, zavodljiva priča u romanu Drugi grad sanjiva je, fantastična i nestvarna. Riječ je o putu koji vam remeti ravnotežu, ali vas i uzdiže.“ /Encore du Noir/
„U ovoj knjizi ima nevjerojatnih stvari. […] Stil je jasan, jednostavan, pravi užitak za čitanje.“
/Nicolas Carreau, Europe 1/
O autoru: Michal Ajvaz, češki prozaik, pjesnik, esejist i prevoditelj, rodio se 1949. u Pragu, gdje se školovao i završio studij bohemistike i estetike na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta. Neko vrijeme bio je urednik časopisa „Literární noviny“, a trenutačno radi u Centru za teorijske studije Zavoda za filozofiju Akademije znanosti Češke Republike. Dobitnik je prestižnih književnih nagrada: nagrade za knjigu godine nakladnika Mladá fronta za Drugi grad, godišnje nagrade Zaklade „Český literární fond“ za knjigu Tirkizni orao, nagrade „Jaroslav Seifert“ za Prazne ulice, kao i nagrade Magnesie Litere za knjigu godine za Luksemburški park. Njegova brojna djela fantastičnog sadržaja (Návrat starého varana, Druhé město, Tyrkysový orel, Zlatý věk, Padesát pět měst, Cesta na jih, Lucemburská zahrada itd.) koja kritika ponekad povezuje s nadrealizmom i magičnim realizmom, prevedena su na hrvatski, poljski, mađarski, ruski, srpski, ukrajinski, bugarski, njemački, nizozemski, francuski, talijanski, švedski, japanski i engleski jezik.